KORNATI

U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, smjestila se jedna zasebna i po mnogočemu posebna skupina otoka nazvana Kornati.

Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, godine 1980. veći dio kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom.

Danas NP "Kornati" zauzima površinu od oko 220 km2 i uključuje ukupno 89 otoka, otočića i hridi s približno 185 km obalne crte. I pored ovog, relativno velikog broja otoka, kopneni dio parka čini tek manje od 1/4 ukupne površine, dok je sve ostalo morski ekosustav.

Za više informacija posjetite: www.tel.hr/np-kornati
KRKA

Nacionalni park "Krka" proglašen je 1985. god. i sedmi je nacionalni park Hrvatske. Smješten je u cijelosti na području Šibensko-kninske županije, a obuhvaća površinu od 109 km2 uz tok Krke: dva kilometra nizvodno od Knina do Skradina i donji tok Čikole.

S potopljenim dijelom ušća duga je oko 72,5 km i po dužini je 22. rijeka u Hrvatskoj. Rijeka Krka izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno od Knina podno 22 m visokog, zimi bučnog a ljeti bezvodnog Topoljskog slapa, Velikog buka ili Krčića slapa.

Dužina slatkovodnog vodotoka je 49, a bočatog 23,5 km. Značajni pritoci rijeke su Krčić, Kosovčica, Orašnica, Butišnica i Čikola s Vrbom.

Sa svojih sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 242 m Krka je prirodni i krški fenomen.

Za više informacija posjetite: www.npkrka.hr
PAKLENICA

Na površini od 96 km2, uz istočnu obalu Jadranskog mora pa do najviših vrhunaca Velebita, Vaganskog vrha (1757 m) i Svetog brda (1753 m), obilje je mnogobrojnih prirodnih osobitosti i fenomena radi kojih je čitavo područje proglašeno nacionalnim parkom 1949. godine. S pravom, jer ovo je prostor jedinstvenog i neobičnog dodira mora i planine, bogat šumama bukve i crnog bora, dubokim kanjonima okomito urezanim u glavni greben Velebita, krškim oblicima, jedinstvenim krškim reljefom s brojnim špiljama i jamama.

Za više informacija posjetite: www.tel.hr/paklenica
PLITVIČKA JEZERA

Prirodna svojstva područja Nacionalnog parka Plitvička jezera, osebujnost i osjetljivost tog jedinstvenog fenomena, zaslužuju punu pozornost naših posjetitelja. Rekreativni vidik boravka i zadivljenost ljepotom krajolika koji osvaja svojom prirodnom raznolikošću i skladnošću oblika i boja u bilo kojem razdoblju godine, utemeljen je na mnogim međusobno minuciozno uvjetovanim, prirodnim obilježjima.

Za više informacija posjetite: www.np-plitvicka-jezera.hr
 

 
 NIN - kraljevski grad

U prošlosti prijestolnica hrvatskih vladara i sjedište biskupa nalazi se 18 km sjeverno od Zadra. Knez Branimir je ovdje 879.g. priznat od pape kao vladar Hrvatske. U središtu grada i danas ponosno stoji čudesna crkvica Sv. križa predstavljajući simbol starog hrvatskog graditeljstva. Istovjetna po formi grčkog križa sa crkvom Sv.Vida u Zadru s portalom nad kojim je uklesan prvi zapis ime i titula župana Godečaja. Natpis je dugo vremena predstavljao zagonetku koju je riješio slikar M. Pejaković iz Dubrovnika. Zgrada je sagrađena da služi kao sat i kalendar određjujući vrijeme prema poziciji zalaska sunca kroz godinu. Početkom 12.st. ispred Nina je, na umjetnom brežuljku, podignuta crkvica posvećena Sv. Nikoli. U blizini ceste koja vodi na gornji grad je kip biskupa Grgura Ninskog, rad poznatog hrvatskog kipara Ivana Mestrovića, koji je izradio manju kopiju iste skulpture, a nalazi se u Splitu.
 

 
ZADAR

Na 3000 dugoj povijesnoj tradiciji zadarska regija se danas razvila na površinu od 14% teritorija Republike Hrvatske, na oko 12% teritorijalnog mora s površinom otoka cca 580 km s ukupnim brojem otoka koliko je i dana u godini. Uz čak 1200 km najrazvedeniju obalu na Mediteranu nižu se četiri reda otoka od najvećih: Pag, Dugi otok, Ugljan, Pašman, do manjih: Silba, Molat, Olib, Premuda, Iž, Vrgada, Sestrunj...

Više na: www.zadar.hr